Kraljevo – Godinama unazad reka Ibar izliva se periodično iz svog korita i plavi zemljište, puteve, kuće i objekte. Od 2014. godine skoro svake godine ona plavi, ali se te poplave više ne dešavaju kao ranmije tokom poplavnog talasa u januaru i februaru već su moguće svih 12 meseci u godini, pa je izvesno da klimatske promene uzimaju svoj danak.

Kraljevo – Godinama unazad reka Ibar izliva se periodično iz svog korita i plavi zemljište, puteve, kuće i objekte. Od 2014. godine skoro svake godine ona plavi, ali se te poplave više ne dešavaju kao ranmije tokom poplavnog talasa u januaru i februaru već su moguće svih 12 meseci u godini, pa je izvesno da klimatske promene uzimaju svoj danak.
- Ibar je, naravno, naša lepa kraljevačka reka, međutim dešava se i da podivlja. Prošle godine, 2024. i 2023, imali smo velike vodostaje kako u januaru, tako i kasnije u maju i junu mesecu. Ono što je najveći problem kada su u pitanju poplave reke Ibar i grad Kraljevo jeste rizik od plavljenja izvorišta vodosnabdevanja za grad Kraljevo, jer je grad Kraljevo jedina lokalna samouprava koja je oslonjena na reku Ibar i koja ima svoja izvorišta vodosnabdevanja upravo sa te reke, kaže za RINU Zdravko Maksimović rukovodilac odeljenja Civilne zaštite u Kraljevu.
On ističe da su posebno kritična izvorišta u Konarevskom polju, a kasnije i u Žičkom polju, koja mogu da budu ugrožena pri višim vodostajima. P
- Prilagođene mere su preduzete kada je u pitanju Žičko polje, odnosno bunari gradskog vodovoda, ali što se tiče Konarevskog polja, ono je i dalje u većem riziku od plavljenja i trenutno se izvode radovi na zaštiti tog dela reke Ibar. U ostalom toku reke Ibar, u donjem toku do Zapadne Morave, uglavnom su ugrožene poljoprivredne površine. Malo imamo ugroženih domaćinstava. Domaćinstva su ugrožena u naseljenim mestima Ušće i Pare, kao i nekoliko domaćinstava u Mataruškoj Banji, kaže Maksimović.
Najveće poplave izaziva sama reka Ibar, a manje problematične su njegove pritoke Lopatnica i Studenica.
- U najvećoj meri poplave koje su nam se dešavale unazad od 2014. godine bile su uslovljene visokim vodostajem reke Ibar. Naravno, u slučaju većih padavina dolazi do porasta vodostaja i pritoka, tako da svi zajedno doprinose plavnom talasu. Značajno je da smo prošle godine imali najveći zabeleženi vodostaj reke Ibar upravo u januaru mesecu, što je bio i uticaj ispuštanja vode sa brane Gazivode, dodatno, što je ugrozilo nizvodno sve ove lokalne samouprave, naglašava Maksimović.
Premium Sadržaj
Prijavite se da preuzmete visoku rezoluciju
5 fotografija