BEOGRAD - Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je analizu dokaza na osnovu kojih je donelo odluku da odbaci deo krivične prijave protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića, koji se odnosio na sumnju da je izvršio krivično delo pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela u slučaju teškog ubistva Aleksandra Nešovića, objavio je portal Tri K.

Tužilaštvo je saopštilo da je odluka doneta nakon analize video-nadzora, listinga telefonskih komunikacija, baznih stanica mobilne telefonije, veštačenja mobilnih uređaja i iskaza svedoka.

Prema navodima tužilaštva, prikupljeni dokazi ne potvrđuju navode iz krivične prijave da je Milić učestvovao u prikrivanju tragova nakon izvršenog krivičnog dela.

Iz VJT su naveli da je odluka izazvala veliko interesovanje javnosti, kao i brojne komentare i tumačenja, zbog čega je odlučeno da javnosti bude predstavljena argumentacija iz rešenja o odbacivanju prijave.

Tužilaštvo je navelo da su odluke donete isključivo na osnovu dokaza prikupljenih tokom istrage.

Prema navodima tužilaštva, ključni dokaz predstavljaju snimci nadzornih kamera sa više lokacija u Beogradu.

Analizom video-zapisa utvrđeno je da je Aleksandar Nešović 12. maja 2026. godine dva puta izlazio iz garaže vozilom „BMW X7”, a poslednji put u 23.08 časova.

U gotovo isto vreme, prema snimcima kamere lokala „Coffee Dream”, službeno vozilo „BMW 5” u kojem se nalazio Milić, kao i vozilo u pratnji „Fiat Tipo”, kretali su se ulicom Andre Nikolića prema adresi njegovog prebivališta.

Daljom analizom utvrđeno je da je službeni „BMW 5” u 23.15 časova stigao do zgrade u kojoj Milić stanuje, da je vozilo ušlo u garažu, a da je Milić u 23.17 časova izašao iz automobila i ušao u zgradu.

Dva minuta kasnije, vozilo sa pripadnicima njegovog obezbeđenja napustilo je garažu.

Tužilaštvo je analiziralo i iskaz svedoka V. R, kao i njegov mobilni telefon, iz čega proizilazi da je u 23.09 časova putem aplikacije WhatsApp ostvaren poziv sa Nešovićem, koji je trajao do 23.14 časova.

Prema oceni tužilaštva, taj poziv važan je za rekonstrukciju događaja jer ukazuje da se Nešović u tom periodu kretao ka restoranu „27”, dok se Milić već udaljavao od tog objekta i kretao ka svom stanu.

Istraga je obuhvatila i proveru baznih stanica za telefone Milića i trojice pripadnika njegovog obezbeđenja.

Prema podacima tužilaštva, telefoni su beležili gotovo istu putanju kretanja tokom kritičnog vremenskog perioda, odnosno udaljavanje iz zone restorana „27”, kretanje ka adresi stanovanja Milića i kasnije prisustvo na toj lokaciji.

Tužilaštvo navodi da se podaci sa baznih stanica poklapaju sa video-zapisima i iskazima svedoka.

Pregledom i veštačenjem mobilnih uređaja pripadnika obezbeđenja i vozača iz pratnje utvrđeno je da su se oni tokom dana nalazili u restoranu „27”, ali da komunikacija zabeležena u njihovim telefonima ukazuje da u vreme izvršenja krivičnog dela nisu bili na mestu događaja.

U dokumentaciji se navodi da su u 23.06 časova međusobno razmenili signal za pokret, nakon čega su napustili lokaciju.

Nakon objedinjavanja dokaza, tužilaštvo je zaključilo da se kretanje Milića i Nešovića vremenski preklapa tako da pokazuje da su se njih dvojica praktično mimoišla.

Prema navodima istrage, dok se Nešović kretao prema restoranu „27”, Milić je već bio na putu ka svom stanu, a kada je Nešović stigao u ugostiteljski objekat, Milić je već ušao u svoju zgradu.

Tužilaštvo je navelo da zbog toga nije bilo moguće da Milić bude na mestu događaja u vreme kada je, prema sumnjama istražnih organa, izvršeno teško ubistvo, niti da učestvuje u uklanjanju tragova.

Iako je deo prijave za pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela odbačen, Više javno tužilaštvo naglasilo je da postupak protiv Milića nije okončan.

Istraga se nastavlja u delu koji se odnosi na sumnju da je izvršio krivično delo neprijavljivanje krivičnog dela i učinioca.

Prema dosadašnjim saznanjima tužilaštva, postoje osnovi sumnje da je Milić tokom noći između 12. i 13. maja telefonom obavešten o događaju u restoranu „27”, ali da nakon toga nije prijavio krivično delo nadležnim organima, iako je kao službeno lice imao zakonsku obavezu da to učini.

Tužilaštvo je navelo da su tim povodom naložena dodatna veštačenja i druge dokazne radnje, a dalji tok postupka zavisiće od rezultata prikupljenog dokaznog materijala.